Oboljeli od dijabetesa u Republici Srpskoj tri godine čekaju na povratnu informaciju iz Narodne skupštine Republike Srpske. Oni su, nakon peticije koju su skupili, poslali zahtjev svim Klubovima poslanika za razmatranjem njihovog zahtjeva da na pozitivnu listu FZO RS budu uvršteni i beskontaktni senzori za mjerenje nivoa šećera u krvi, makar za djecu koja boluju od ove bolesti.
U prethodne tri godine u NSRS je održano nekoliko posebnih sjednica, raspravljalo se o pitanjima koja je politička elita kandidovala kao ključna za opstanak Republike Srpske, doneseno je niz odluka koje su pogažene od strane onih koji su ih predlagali i donosili ali za probleme oboljelih od dijabetesa nije bilo vremena.
Oboljeli od dijabetesa u Srpskoj, koji su govorili za Gerila info, kažu da je poražavajuća činjenica da u RS ne postoji registar oboljelih od ove bolesti kao i da odavno ne postoji edukativni centar na UKC RS. Postojanje i rad tog centra ocijenjeno je kao neisplativo. Pored tih činjenica problem nemogućnosti refundacije nabavke senzora izgleda gotovo neriješiv.
“Mi se ovdje još liječimo po nekom sistemu iz sedamdesetih, osamdesetih godina, fiksnom dozom inzulina. To je suludo, jer ne možete vi nekoga da tjerate ako mu se ne jede u 7 sati da jede u 7 sati. Ješće u 9. Fiksne doze su sulude. Treba da znate da izračunate ugljene hidrate, broj jedinica inzulina…to kod nas ne postoji”, objašnjava Vedran Puzović iz banjalučkog Udruženja DijabetNO1.
Puzović napominje i da je poražavajući ignorantski odnos koji prema problemu oboljelih od dijabetesa imaju oni koji bi trebali da se bore za njihova prava. Pita u čemu je svrha postojanja Nacionalnog koordinatora.
Jelena Škrbić, majka maloljetnog dječaka koji boluje od Tipa 1 dijabetesa, govori da se u posljednjih deset godina koliko njen sin boluje od dijabetesa u Srpskoj nije promijenilo ništa. Ona je, inače, inicijator akcije “Za život sa manje boli” kojom je pokušano da se obezbijedi da bar djeca dobiju besplatne beskontaktne senzore. Uzalud.
“Sve zemlje u regionu su zaista podržale i dale mogućnost oboljelima da kontrolišu i vode računa o bolesti uz najbolja i najsavremenija pomagala”, kaže Jelena Škrbić.
U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske se pravdaju da FZO trenutno nema novca da bi mogao da refundira nabavku beskontaktnih senzora ali takvo obrazloženje oboljeli ne prihvataju. Oni objašnjavaju da se redovnom kontrolom nivoa šećera u krvi spriječavaju komplikacije koje donosi dijabetes a tako i ogromni troškovi za zdravstveni sistem u Republici Srpskoj. Oni koji redovno kontrolišu i bolest drže pod kontrolom mogu sasvim ravnopravno da učestvuju u društvenom životu i doprinose razvoju društva. Bolest van kotrole onemogućava normalan život.
Pitanje je, međutim, ko razmišlja dugoročno.
Ministar zdravlja Republike Srpske, Alen Šeranić, kaže za naš portal da je upoznat sa problemima oboljelih od dijabetesa u Srpskoj ali isto tako objašnjava da je stavljanje senzora na listu FZO proces koji traje. Šeranić, takođe, napominje da su beskontaktni senzori opterećenje za budžet Fonda zdravstvenog osiguranja.
“U Republici Srpskoj je rađena jedna analiza s kraja 2018. godine gdje se upravo utvrdilo da je trošak tog senzora, sad govorimo o ekonomskom aspektu, i do tri puta veći od onoga što imamo sada. Neupitno je i ovo o čemu vi govorite a to je da pacijenti u tom slučaju mogu mnogo lakše da mjere šećer i da prate svoju bolest. Pogotovo u slučaju djece i ja bih rekao trudnica. Ono što podržavamo je da gledamo opciju djece i trudnica. Ali ono što trebamo sada uraditi jeste da uradimo analizu i da se stvore preduslovi da to kroz pravilnik o ortopedskim pomagalima uđe u opciju finansiranja FZO”, kaže Alen Šeranić.
U međuvremenu, pacijenti u Federaciji BiH su ostvarili pravo da im kantonalni fondovi, negdje uz podršku lokalnih zajednica, refundiraju nabavku beskontaktnih senzora za mjerenje nivoa šećera u krvi. Jedan senzor, inače, košta 120 maraka a mjesečno su, jednom oboljelom, potrebna dva takva senzora.
U Tuzlanskom kantonu tamošnji FZO pacijentima mjesečno refundira 100 maraka, dok grad Tuzla refundira ostatak novca.
U Republici Srpskoj pacijenti očekuju da, za početak, ponovo dobiju edukativni centar. Ministar Šeranić najavljuje poboljšanja u okviru primarne zdravstvene zaštite uvođenjem subspecijalizacije iz dijebetologije.
Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa nepostojanjem edukativnog centra u najvećoj zdravstvenoj ustanovi Republike Srpske.
